Opening hours: Mon - Fri 8:00 - 17:00

Recent earthquake:

Servisu Mapamentu Jeolojia, Prospeksaun Rekursu Mineral no Enerjia Jeotermal iha Ilha Atauro, Munisipiu Dili, Timor-Leste

13 Oct 2016 | 7 years ago

 

Instituto do Petróleo e Geologia – Instituto Público (IPG) Timor-Leste hanesan institutu publiku ida ne’ebe forma husi Dekretu Lei RDTL no 33 tinan 2012. IPG hanesan institutu ida ne’ebe mak ho misaun prinsipal hanesan arkivu, produsaun, jestaun, armazenamentu no fahe informasaun jeolojika inklui mos kona ba rekursu naturais hanesan mina rai, gas no mineral ne’ebe sai hanesan baze ba servisu prospeksaun, peskija no eskplorasaun rekursu minerais nasionais nian.

Bazeia ba misaun IPG nian ne’e mak iha dia 4 de Junhu de 2016 to’o dia 11 de Junhu de 2016 ekipa tekniku husi IPG halao ona peskija jeolojia nian iha ilha Atauro. Objektivu husi peskija ne’e mak atu hatene karakterisku no kondisaun jeolojia husi ilha ne’e, atu identifika rekursu minerais metaliku no non-metaliku ne’ebe mak eziste iha ilha ne’e no atu identifika potensia rekursu enerjia jeotermal ne’ebe mak ejisti iha ilha Atauro.

Ekipa tekniku kompostu husi jeolojista nain hat (4) husi IPG hanesan (1) Job Brites dos Santos, (2) Maximiano M. da S. Soares, (3) Luis Teofilo da Costa ho (4) Jose Soares Nano.

Ilha Atauro forma husi aktividade vulkano tasi okos ne’ebe rejulta ilha ne’e dominante ho fatuk ignea hanesan fatuk Dasitu, Andesitu, Bajaltu no Piroklastiku ne’ebe ho idade Pliosenu (± 3,5 – 3.3 ma). Fatuk seluk ne’ebe ejisti iha ilha ne’e mak fatuk Kalkariu ho idade Pleistosenu (±0,12 ma). Struktura jeolojia ne’ebe hetan iha ilha ne’e mak struktura jeolojia falha reversa, falha normal no falha strike-slip. Bajeia ba analija graun mineral, ilha Atauro iha mineral todan hanesan Olivina, Magnetite, Ilmenite, Zircon, Apatite ho Tourmaline. Atauro iha mos rekursu mineral non-metaliku hanesan fatuk Dasitu, Andesitu, Bajaltu no fatuk Kalkariu ne’ebe bele utilija ba material konstrusaun,ornamentais no industria.

Atauro iha manifestasaun jeotermal hanesan be matan manas no fatuk alteradu. Be matan manas mosu iha fatin tolu (3) hanesan iha Suco Makili, Suco Biqueli no Aldeia Uaroana. Bajeia ba analija geokimika husi amostra be manas ne’ebe ekipa kolekta hatudu katak tipu be manas mak be Klorida ho nia fonte husi udan ben. Liu husi analija jeotermometru hatudu katak iha profundidade 100-150 metru ba rai okos, temperatura be to 155°C-165°C. Ho temperatura iha reservatoriu nune, ekipa interpreta ou halo hipoteja katak rekursu enerjia jeotermal iha Atauro bele dejenvolve iha eskalaun mediu.

 

atauro

 

atauro2

 

atauro3